Eksperimentalna astrologija

Mišel Goklen je više od dvadeset godina proučavao odnos kosmičkih i bioloških fenomena. Diplomirao je psihologiju i statistiku na Sorboni, naučni je izdavač mesečnika “Psihologija” i autor mnogih knjiga o psihologiji, astrologiji i astronomiji. Navešćemo neke od njegovih dugogodišnjih istraživanja u primeni statističke metode na polju astrologije.

eksperimentalna-astrologija-00tMars nije zločest kao što se veruje

„Nekoliko godina bili smo u Francuskoj uključeni u sistematsku verifikaciju astroloških predložaka. Jedan korak u našem istraživanju beše da izračunamo horoskope više od 50.000 ljudi čiji su životi pokazivali neke izuzetne karakteristike, posebnu sklonost ili dar, ili nenadanu sreću, a takođe i onih čiji su životi bili pomućeni izuzetno zlosrećnim okolnostima. Za sve te ljude smo ustanovili ne samo dan, već i tačan sat rođenja. Ni u jednom slučaju nismo pronašli statističku značajnu razliku koja bi išla u prilog tradicionalnih zakona astrologije. Kao primer, uzmimo slučaj zločinaca. Verovalo se da je crvenkasta planeta Mars bila vezana za nasilje, zločin i krv . Zato bi trebalo da se javlja u čelnim položajima horoskopa zločinaca. Stekli smo uvid u vitalnu statistiku svih francuskih zločinaca na osnovu zapisa u pariskom sudu. Odabrali smo dosijea 623 ubice koji su, prema sudu stručnjaka, bili najpoznatiji u analima pravde po užasima svojih zlodela. Većina ih je skončala pod giljotinom. Kad su njihovi horoskopi razvrstani, pokazalo se da Mars nije bio naročito jak među tim arhizločincima. Položaji Marsa su ravnomerno raspoređeni među 12 astroloških kuća, sledeći nasumičnu šemu. Prilično je razočaravajuće za astrološku teoriju da se zločinci ne rađaju češće kad je Mars u osmoj kući, kući smrti ili u dvanaestoj kući, koja upravlja sudovima i tamnicama.


Medicinske zvezde

Zbog dnevne rotacije Zemlje oko svoje ose, planete, isto kao i Sunce, pojavljuju se na Istoku, penju se na nebeskom svodu dok ne dostignu najviši položaj ili tačku kulminacije, a onda se spustaju i najzad klonu na zapadu. To je njihovo dnevno kretanje. Zadržimo se na dnevnom kretanju Marsa. Astronomski godišnji izveštaj nam govori kad će se Mars pojaviti i nestati svakog dana. Uzmimo njegovo pojavljivanje i nestajanje jednog određenog dana u Njujorku. Mars se tada javlja u 0 časova i 44 minuta, a dostiže kulminaciju u 5 časova i 33 minuta. Ako je dete rođeno u 1 čas toga dana, Mars je u tom trenutku tek bio izašao, a ako je rodjeno u 6 časova, Mars je tada već dostigao kulminaciju. Pri svakom od tih rođenja, deset nebeskih tela u Sunčevom sistemu se nalazilo u različitim položajima u prostoru i uz pomoć astronomskog izveštaja vrlo je lako odrediti njihovo tačno mesto. Posebno jedinstveno kod ovog problema beše činjenica da je važio samo za članove Medicinske akademije a ne i za druge ljude.

Tačnije rečeno, uporedili smo te podatke sa podacima za neke druge osobe iz knjiga rođenih. Kod nazovimo ih „normalnih“ osoba, učestanost se ne povećava kad Mars i Saturn kulminiraju. To znači, planetarni sat nije na isti način funkcionisao za prosečne ljude kao što je delovao za čuvene lekare. Taj neobjašnjivi problem nas je veoma zbunio i uznemirio, odlučili smo da se ne upuštamo u njegovu analizu, već da ponovimo istraživanje kako bismo videli hoće li se ova čudnovata podudarnost ponoviti. Tako smo skupili novi uzorak od 508 eminentnih lekara. Morali smo da pronađemo ne samo imena tih lekara, već i datume i mesta njihovog rođenja. Zatim smo morali da pišemo gradonačelnicima njihovih rodnih gradova i da ih zamolimo da nam pribave tačno vreme rođenja tih lekara. Ovakva preciznost beše neophodna jer planete svakog sata menjaju svoj položaj na nebu usled Zemljinog obrtanja oko svoje ose. Posao smo morali da obavimo na najpouzdanijoj astronomskoj i demografskoj osnovi, kako bi izbegli bilo kakve pogrešne rezultate i zaključke.

Na kraju naše druge studije, rezultati i dokazi su se tvrdoglavo ponovili: kao i u prvoj grupi, datumi i vremena rođenja poznatih lekara su se grupisali oko trenutka neposredno posle kulminacije Marsa i Saturna! Neporečiva statisticka korelacija javljala se između pojave i kulminacije ovih planeta i rođenja dece koja će kasnije postati uspešni i poznati lekari.

eksperimentalna-astrologija-01

Tabela uspeha

Ova neobična činjenica zahtevala je dalja ispitivanja. Proširismo proučavanje, uključujući i datume i vremena rođenja svih poznatih Francuza do kojih smo, naravno, mogli doći. Zatim posetismo biblioteke i opštine u nekoliko drugih zemalja: 1956. smo bili u Italiji, 1957. u Nemačkoj, 1958. u Belgiji i Holandiji, i tako sakupismo preko 25.000 podataka o trenutku rođenja ne samo lekara, već i pisaca, političara, sportista i vojnika.

Kad smo uporedili položaje planeta u času rođenja sa budućim životom osoba iz uzorka, čudna pravilnost se – umesto da iščezne – uporno ponavljala. Više nisu bili u pitanju samo lekari. Svaka grupa zanimanja je imala naizgled svoj planetarni časovnik, a Mars i Saturn nisu bili jedini presudni. Izgledalo je da su Jupiter i Mesec podjednako važni za neke druge profesije. Ogroman broj osoba rođenih u trenutku pojave Marsa na horizontu i u času njegovog prolaska kroz najvišu tačku na putanji, kasnije su postajali čuveni lekari, sportisti ili vojnici, dok su se budući glumci, slikari, muzičari veoma retko rađali u vreme koje je pogodovalo budućim lekarima i sportistima. Glumci i političari najčešće se rađaju kad izlazi i kulminira Jupiter, ali su zato naučnici veoma retki u to vreme. Dakle, što se tiče uspeha u karijeri, pokazalo se da kao planetarni satovi deluju Mars, Jupiter i Saturn. Izgledalo je da kosmičke pulsacije koje se odvijaju u ciklusu od 24 časa utiču na veći broj rođenja budućih lekara u jednom trenutku, veći broj umetnika u drugom i tako dalje.


Odnos planeta i poslovnog uspeha

MARS – Naučnici, lekari, sportisti, oficiri, poslovni ljudi (visoka učestalost rođenja), pisci, slikari, muzičari (niska učestalost rođenja).
JUPITER – Oficiri, političari, glumci, novinari, dramski pisci (visoka učestalost), naučnici i lekari (niska učestalost).
SATURN – Naučnici, lekari (visoka učestalost), glumci, slikari, novinari, pisci (niska učestalost).
MESEC – Političari, pisci (visoka učestalost), sportisti i oficiri (niska učestalost).

Naš rad je ozbiljno zbunio mnoge astronome, demografe i statističare. S jedne strane, nisu ništa mogli da prigovore našoj metodologiji istraživanja, a s druge su odbijali da prihvate da takve veze veoma bliske drevnim astrološkim verovanjima, mogu zaista da postoje. Pošto smo obelodanili svoje rezultate, naučna javnost je da nam postavi hrpu pitanja. Morali smo to krajnje neobično planetarno delovanje da uklopimo u sveukupnu sliku moderne nauke. Problem beše – kako? Jedan moguć odgovor jeste da je neki oblik radijacije sa određenih planeta obeležavao osobu pri rođenju delovanjem čije će se posledice odraziti na njen život. Recimo, ako je dete rođeno kad se Mars uspinje na nebu, možemo pretpostaviti da planeta svojim delovanjem nekako modifikuje njegov organizam. Kao posledicu tog delovanja dete će imati nešto više od onog što su mu roditelji nasleđem preneli. A to „nešto više“ će se dovoljno snažno odraziti na njegove osobene obdarenosti i definisaće njegovu životnu orijentaciju.
Sem toga, trebalo bi poverovati da planete zaista poseduju tajanstvenu energiju, što ne izgleda verovatno. Bilo koji razumljiv i prihvatljiv odgovor bio bi previše jednostavan i previše bi ličio na astrološko tumačenje da bi bio od koristi za našu teoriju. Postoji li, dakle, neki drugi odgovor?

Može se postaviti i sledeća hipoteza: dete nasleđuje od roditelja sklonost da bude rođeno u trenutku uspona Marsa na horizontu, na isti način kao što nasleđuje, recimo boju kose.

Zadatak je, dakle, bio da prikupi određena grupa roditelja rođenih u trenutku uspona Marsa i da se ustanovi da li su se njihova deca rađala kad je ova planeta bila u tom položaju na nebu.

Više od pet godina smo radili na sakupljanju podataka o rođenju i prikupili smo podatke za preko 30.000 roditelja i dece. Kad smo te podatke podrvrgli statističkoj analizi, magnituda nasledne sličnosti je bila tako izražena da nije bilo mesta sumnji. Tačnije rečeno, bio je samo jedan slučaj koji je pokazao odstupanje.

Ovde valja dodati nešto važno: podudarnosti su uočene samo za ona nebeska tela koja su najbliža Zemlji ili koja su najveća. Jedino Mesec, Venera, Mars, Jupiter i Saturn behu u istom položaju na nebu pri rođenju jedne i druge generacije. Postoji jasna tendencija da se deca rađaju kada se jedno od tih tela nađe na horizontu ili u kulminaciji, ukoliko su i njihovi roditelji rođeni u času kad su ove planete bile u istom položaju. Ove iste planete, osim Venere, povezane su i sa uspešnim karijerama. Nikakvi rezultati o nasleđivanju nisu dobijeni kad je reč o Merkuru koji je mali i blizu Sunca, ili Uranu, Neptunu i Plutonu koji su veoma daleko od Zemlje. Očigledno da ovih pet nebeskih tela, Mesec, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, mogu zaista da se nazovu “časovnicima rođenja.“