| |
BERMUDSKI TROUGAO, MASLO NECASTIVOG
ILI RABOTA GOSTIJU IZ SVEMIRA

Nevidljivi horizonti
Famu o "parcetu" zapadnog Atlantika koje, sto
na vodi, sto u vazduhu, guta ljude i njihova prevozna sredstva,
godine 1950. lansirao je E. V. V. Dzouns, izvestac i danas
ugledne americke agencije Asosijeted pres
Legendarni
Bermudski trougao nalazi se izmedu istoimenih, Bermudskih
ostrva, samostalnog Portorika i Fort Loderdejla, isturenog
punkta na americkom poluostrvu Florida. Brodovi, ljudi i avioni
tu, navodno, pod misteriozim okolnostima nestaju, da ih vise
niko ne vidi na licu Zemlje. Sredinom minulog stoleca ovaj
jezoviti komadic zapadnog Atlantika nazvan je "Davoljim
trouglom", jer kako su ga drugacije mogli doziveti sujeverni
ljudi koji su, prateci zastrasujucu statistiku, uvideli da
ta cudnovata vodeno-vazdusna teritorija prosto guta slucajne
i namerne prolaznike?
Uskoro je, normalno, osvanula i druga verzija, nesto optimisticnija:
nije necastivi taj koji vlada ovozemaljskom crnom rupom nadomak
"novog sveta", vec nevolje izazivaju vanzemaljci,
koji odatle ljudska bica izvode u caroliju neslucenih dimenzija
postojanja!
Izvestaj od 16. septembra
Mit
o Trouglu zacela je americka novinska agencija Asosijeted
pres izvestajem od 16. septembra 1950. godine. Izvestac E.
V. V. Dzouns pisao je o "nedokucivim nestancima"
plovila i letelica izmedju obale Floride i Bermudskih ostrva.
Dve godine posle ovog intrigantnog napisa, koji vise paznje
privlaci iz danasnje, nego iz onovremene perspektive, u magazinu
"Fejt" publikovan je clanak Dzordza Senda, koji
je javnosti skrenuo paznju na "citavu seriju cudnih isceznuca
brodova i ladja, a da ni jedan jedini trag nije ostao, tokom
poslednjih nekoliko godina". Sve se to, zabelezio je
Send, dogadjalo u "morskom trouglu grubo ogradenom obalama
Floride, Bermuda i Portorika".
Nije mnogo vremena proslo, a mnogi su eksperti i zanesenjaci
poceli da se oglasavaju ovim povodom. Tako je M. K. Dzesap
prvi skrenuo paznju na mogucnost da je na snazi evidentan
upliv vanzemaljske inteligencije, sto je pokusao da potkrepi
nizom analiza i "dokaza" u knjizi "Slucaj za
ufologe". Pisali su, sa slicnim pristupima, o bermudskoj
misteriji i Donal I. Kihou i Frenk Edvards, da bi naziv pod
kojim se ovaj fenomen i danas svugde u svetu prepoznaje -
BERMUDSKI TROUGAO - lansirao Vinsent H. Gadis, koji je 1964.
godine objavio clanak pod naslovom "Smrt vreba u Bermudskom
trouglu". Famozni tekst se potom nasao i u Gadisovoj
knjizi "Nevidljivi horizonti".
I tako je lavina krenula. Svi koji su predosetili da bi od
date materije mogli imati ikakve koristi ukljucili su se u
nadmetanje, sto mastom, sto drugim sredstvima, oko razotkrivanja
bermudskog tajanstva. Ne secamo se kada je stigao poslednji
izvestaj o nestanku neke letelice ili broda u ovom volsebnom
kutku Pacifika. Ne secamo se, medjutim, ni kada je neki od,
brojem nezanemarljivih, dramaticnih slucajeva rasvetljen.
Zakljucak od 4. aprila
Indikativan je, pritom, manir americkih analiticara novijeg
doba: storija o Bermudskom trouglu podvrgnuta je procesu disperzacije;
prica se, drugim recima, siri i prebacuje na opsti teren...
Otuda se, recimo, na sav glas trubi o knjizi Lerija Kusa,
koji je - "objasnila" nam je kritika - "skinuo
vecinu cini sa ovog toboze misterioznog mesta".
Listajuci neumorno novinsku dokumentaciju, meteoroloske izvestaje
i druga zvanicna dokumenta, Kus je - sam je priznao - potvrdio
teze sa kojima se u opsezno istrazivanje i upustao. U Bermudskom
trouglu, po njegovim nalazima, nije bilo vise "neobjasnjenih
nestanaka" ljudi i njihovih prevoznih sredstava nego
u bilo kom drugom "problematicnom" cosku nase planetice.
Tako se Kus osmelio da objavi knjigu "Tajna Bermudskog
trougla je resena".
Dana cetvrtog aprila 1975. godine, u Londonu je, na stranicama
visokotiraznog magazina "Fejt", obnarodovan raport
kojim se sugerise da su "zvanicno objavljene informacije
o ukupno 428 plovecih objekata nestalih sirom sveta od 1955.
godine naovamo", odnosno, u tom momentu, u prethodne
dve decenije. U "Fejtu" je tada konstatovano da
"nema pravog razloga za sumnju da Bermudski trougao guta
vise brodova nego bilo koja druga vodena oblast na planeti".

|
|